MARKIRANJE STAZA I TRANSVERZALA NA IGMANU I BJELAŠNICI

 

 

  MARKIRANJE STAZA I TRANSVERZALA

NA BOSANSKOHERCEGOVAČKIM PLANINAMA

OSNOVNA MARKACIJA

1. Okrugla markacija osnovna je oznaka u markiranju i ona se postavlja kad god je to moguće. Procjenjuje se da na bosanskim planinarskim putevima okrugle markacije čine više od 75% od ukupnog broja oznaka. Postavljaju se na drveću, kamenju, ogradama, zgradama, stubovima za struju i telefon i dr. Okrugla se markacija može postaviti u okomit, kosi ili vodoravan položaj u odnosu na pravac gledanja.

Okrugla markacija sastoji se od bijeloga kruga okruženog crvenim prstenom. Vanjski je promjer markacije je 12 cm, a promjer bijeloga kruga u sredini jest 6 cm. Crveni prsten širok je 3 cm tako da je odnos između promjera markacije i promjera bijeloga kruga 2:1. Iznimno se, radi bolje uočljivosti, može postaviti i poneka veća markacija, npr. na udaljenom kraju livade. Najveći vanjski promjer markacije može u tom slučaju biti 20 – 25 cm. U praksi se između bijeloga kruga i crvenoga prstena ostavlja razmak 1 – 3 mm da se boje ne dodiruju i ne cure jedna preko druge.

Na stablima se markacije postavljaju u pravilu na visini očiju (1,7 – 2 metra). Na putovima gdje je zimi ima mnogo snijega pa bi zbog zapuha takve markacije mogle zaklonjene, osim markacija na uobičajenoj visini postavljaju se i tzv. zimske markacije na većoj visini.

Neke stare markacije mogu se vidjeti na metalnim pločicama, koje su također ekserima pričvršćene za drvo. Nedostatak tih markacija je što se lako skinu, pa nesavjesnim izletnicima služe kao suvenir, a događa se i da napuknu, zbog urastanja eksera u drvo. Uz to, ne mogu se postavljati na kamenje. Plastične i metalne markacije bolje je izbjegavati.

Pojasna markacija na tankom drvetu ili stupu

 

2. Pojasna markacija postavlja se na tanko drvo i metalne cijevi, promjera manjeg od 6 cm, gdje se ne može postaviti okrugla markacija. Sastoji se od tri po­jasa: jednog bijele boje i dva crvene boje, koji se postavljaju poprečno na smjer rasta drveta, najčešće vodoravno. Bijeli je pojas u sredini oznake, a po jedan crveni pojas iznad i ispod bijeloga. Dimenzije su im jednake kao i kod okrugle markacije, što znači da je bijeli pojas širok 6 cm, a crveni pojasi 3 cm, s razma­kom između boja 1 – 3 mm.

Ako se nakon nekoliko godina pri obnovi pojasnih markacija utvrdi da se povećao promjer drveta, umjesto pojasne markacije posta­vljamo okruglu markaciju, a višak pojasne markacije ostružemo ili premažemo sivom temeljnom bojom.

3. Dvostruka pojasna markacija. U slučaju kada u blizini nema drveta debljeg od promjera prsta, postavlja se, radi bolje uočljivosti, dvostruka pojasna markacija (dva pojasa bijele i tri pojasa crvene boje), ukupne visine 21 cm.

 

Pomoćne markacije na tlu

4. Okrugla markacija s dodatnim crtama postavlja se na kamenju, a dvije dodatne crve­ne crte (»repići«) usmjerene su prema najbližim susjednim markacijama. Dodatne crte široke su 2 – 3 cm i dugačke 5 cm, mjereno od vanjskog ruba markacije. Ove markacije posta­vljaju se u horizontalnom ili kosom položaju, tako da su vidljive i iz suprotnoga smjera. Ne postavljaju se nikada u uspravnom položaju, npr. na drvetu.  Iznimka je kada markacije vode šumom gdje staza još nije ugažena i put krivuda, a skretanja nisu jače izražena, pa se ispod markacije ne postavlja strelica. Tada se na okruglu markaciju u uspravnom položaju postavlja samo jedan repić u smjeru sljedeće markacije.

U novije se vrijeme sve više rade markacije s repićima.

 

5. Crvena crta postavlja se na niskom kamenju na livadi, ili u kamenjaru, između dviju markacija, osobito tamo gdje staza nije dovoljno vidljiva ili je nema, pa razmak između dviju markacija mora biti manji. Umjesto okrugle markacije na svakih 15 – 25 metara, postavlja se naizmjence okrugla markacija – crvena crta – okrugla markacija – crvena crta itd. Crta se ne postavlja na drveće, stupove i sl., na koje postavljamo okrugle ili pojasne markacije.

Crta mora biti vidljiva iz oba smjera. Dugačka je oko 20 cm, a široka 3 cm. Na tamnom kamenju umjesto crvene postavlja se bijela crta istih dimenzija. Ako staza skreće, crta se lomi u smjeru prve iduće markacije.

Više se ne koristi, preporučuje se zamjena s crvenom crtom:

 

6. Usporedna markacija postavljala se na kamenju, u vodoravnom i kosom položaju. Mora biti vidljiva iz oba smjera, a postavljala se u smjeru puta. Ako put skreće, usporedna se markacija lomila pod kutom u smjeru prve iduće markacije.

Između dvije crvene crte dužine oko 20 cm i širine 3 cm, postavljala se bijela crta jednake širine – 3 cm, s uobičajenim malim razmakom između boja. Česta je pogreška bijela crta širine 6 cm, kao kod pojasne markacije!

Oznake na livadama ili u kamenjaru

Oznake na livadama ili u kamenjaru postavljaju se na onom dijelu markiranog puta koji prolazi preko velikih livada ili kamenjara. Koristimo više vrsta oznaka, ovisno o terenu:

7. Drveni kolci ili metalne cijevi učvršćuju se u tlu naslaganim kamenjem ili betoniranjem, a pri vrhu motke postavlja se pojasna markacija. Na vrh drvene motke može se nataknuti limenka od soka ili piva od 0,33 l ili sl., da se drvo zaštiti od oborina. Na limenci se prethodno nacrta pojasna markacija. Razmak između oznaka je 30 – 50 m.

 

8. Gotovi betonski stupići, tvornički izrađeni (10×15×100 cm ili sl.), mogu se ukopati na livadama na kojima nema prirodnog kamenja. Mogu biti armirani, nisu skupi, ali su teški za nošenje. Na vrhu postavimo okruglu markaciju s obje strane. Rupu izbušimo pomoću svrdla za zemlju. Pošto se stup postavi u rupu, prazni prostor oko stupa ispuni se izvađenom zemljom.

 

9. Naslagano kamenje, u obliku stošca, visine pola do jednog metra (bez kolca ili stupa), s markacijom na najvišem kamenu, također pomaže u snalaženju po magli i snijegu.

 

10. Kameni čunj sastoji se od velikog kamena, na kojem je nešto manji, na njemu još manji itd. Postavlja se na kamenitom terenu gdje put nije vidljiv. Na kameni čunj ne stavljamo markacije, jer kamenje nije učvršćeno, pa ga nesavjesni prolaznici mogu premjestiti. Visine su 30 – 60 cm.

 

Dodatne oznake uz okrugle markacije

Dodatne oznake postavljaju se uz okrugle markacije, bijelom ili crvenom bojom. Na kamenju i na svijetlim podlogama dodatne su oznake crvene boje, a na drveću i ostalim tamnim podlogama bijele. Ne stavljaju se uz crvenu crtu, pojasnu i usporednu markaciju. Visina je dodatne oznake 8 – 10 cm. Uz jednu markaciju postavlja se samo jedna dodatna oznaka, i to ispod markacije.

 

Razlikujemo ove dodatne oznake:

11. Oznaka X ispod okrugle markacije postavlja se 30 do 50 metara prije križanja markiranih putova, i to samo ispod okrugle markacije. Ova je oznaka vrlo važna jer upozorava planinare da slijedi križanje markiranih putova. Iz svakog se smjera postavlja samo jedna takva oznaka. Crte u oznaci X široke su 1,5 do 2 cm (širina kista), a križaju se pod kutom od 90 stupnjeva. Ako nema prostora uz okruglu markaciju, oznaka X može se iznimno postaviti i odvojeno od okrugle markacije

Ispred planinarskih kuća, koje su uje­dno križanja više markiranih putova, ne posta­vljamo oznaku X, jer su ti objekti dobro uočljivi. Kratki markirani odvojak prema izvoru, cisterni, vidikovcu i sl. ne treba obilježiti oznakom X, već natpisom, npr: »VODA 30 m« i strelicom ili: »VIDIKOVAC 5 min« i strelicom.

 

12. Strelica ispod okrugle markacije označava da put naglo mijenja smjer. Strelica se postavlja vodoravno ispod okrugle markacije, a može biti usmjerena ulijevo ili udesno. Ako put iza skretanja vodi uzbrdo ili nizbrdo, strelica se može postaviti pod kutom. Strelica ispod okrugle markacije dugačka je oko 15 cm, a krakovi su dugački 6 cm i široki 2 cm. Kada treba posebno naglasiti skretanje, strelica se može i obrubiti. Tada se oko bijele strelice postavlja crveni obrub širine 2 cm. Izme­đu bijele i crvene boje ostavlja se razmak 1 - 3 mm. Crvena se strelica ne obrubljuje bijelom bojom! Uz markacije sa strelicom ne postavlja se slovo niti brojka.

 

13. Slovo ispod okrugle markacije jest kratica koja označava da tim putom vodi trasa planinarske obilaznice. Najčešće je to jedno slovo, katkad dva, a rjeđe 3 do 4 slova. Postavlja se na početku puta, odmah nakon križanja markiranih putova i povremeno na putu, npr. svakih 15 do 30 minuta hoda. Ako istom trasom vode dvije obilaznice, uz jednu se markaciju postavi slovo jedne obilaznice, a uz neku sljedeću markaciju slovo druge obilaznice

 

14. Brojka ispod okrugle markacije predstavlja brojčanu oznaku markiranog puta. Posta­vlja se na početku puta, odmah iza križanja markiranih putova i povremeno na putu, npr. svakih 15 do 30 minuta hoda. 

 

Safet Begović